Niske cene kukuruza dovode do pojeftinjenja mesa?

 

Da li će cene mesa pasti?

Da li će cene mesa pasti?

Otkupna cena kukuruza ove godine biće znatno niža nego što je to bio slučaj prethodne, a jeftiniji kukuruz može da uzrokuje pad cena mesa.
Prema saznanjima lista Danas, prva trgovanja ovogodišnjeg roda kukuruza krenuće sa ponudom od oko 13 dinara po kilogramu.
Žarko Galetin, direktor Produktne berze u Novom Sadu, kaže da bi trgovina kukuruzom na toj berzi trebalo bi da počne za koji dan.
“U Srbiji imamo određene vrste kukuruza koje sazrevaju pre oktobra, tako da ponude na Produktnoj berzi već ima i očekujem da prvi ugovori o otkupu budu sklopljeni do kraja sedmice. S obzirom na kretanje cena kukuruza na svetskom tržištu, u ovom trenutku za kilogram kukuruza u Srbiji mogla bi da se ostvari cena od 13 dinara”, navodi sagovornik lista Danas.
On objašnjava da je to znatno niže nego prošle godine, kada se za kilogram nudilo od 23 do 25 dinara.
Niska cena kukuruza
Galetin ističe da je takvu cenu nemoguće ostvariti ove godine, a osnovni razlog za to je znatno veća ponuda kukuruza nego što je to bio slučaj 2012. godine.
“Prinos kukuruza u svetu ove godine je rekordan i iznosi 970 miliona tona. Enormni prinosi su uslovili da cena kukuruza padne i to je razlog što na početku neće premašivati iznos od 13 dinara po kilogramu. Jednostavno, proizvodnja kukuruza u svetu je u odnosu na prošlu godinu veća za 12 odsto, a u Srbiji čak 80 odsto”, podseća on.
“Međutim, i pored toga što je zbog veće ponude otkupna cena kukuruza snižena, ona je ipak veća nego što se prognoziralo da će biti pre recimo mesec dana. Takođe, treba uzeti u obzir da se za razliku od nekih drugih, ta poljoprivredna kultura prodaje tokom cele godine, tako da preostaje da sačekamo i vidimo šta će se dešavati u narednom periodu, odnosno da li će se ta cena u nekom trenutku i povećati”, naglašava Galetin.

 

Pomozite razvoju našeg sajta-kliknite na sledecu reklamu:


 

S obzirom da se cena kukuruza odražava na cenu mesa i mesnih prerađevina, Galetin ističe da niže cene kukuruza definitivno mogu da uzrokuju pad cena mesa, ali da takav efekat ne treba očekivati odmah.
“Primera radi, kada poljoprivrednik gaji svinju, potrebno je da je tovi određeni broj meseci. S obzirom na to, prinuđen je da za njenu ishranu troši kukuruz koji je pribavio pre nekoliko meseci, kada je on prodavan po skupljoj ceni. Znači, ne postoje uslovi da meso pojeftini istog onog trenutka kada se smanji otkupna cena kukuruza. Ipak, na duži vremenski rok sasvim je sigurno da treba očekivati da cene mesa i mesnih prerađevina budu niže”, zaključuje Galetin.
Inače, stručna ekspertiza pokazuje da je ovogodišnji rod kukuruza u Srbiji dobrog kvaliteta i da u njemu nisu nađeni tragovi aflatoksina.

Milanski edikt (313-2013)

Povodom proslave 17 vekova izdavanja edikta o verskoj toleranciji, kojim je hrišćanstvo dobilo ravnopravan položaj u rimskom svetu, u mitrovačom Muzeju Srema priprema se izložba „Hrišćanstvo u Sirmiumu – povodom Milanskog edikta 313. Godine“.

milanski edikt

1300 godina od Milanskog edikta

Postavka, čije je otvaranje zakazano za subotu, 21. septembar u 18 časova u Lapidarijumu Muzeja Srema, biće posvećena ovom događaju i posledicama koje je ostavio u Sirmiumu. Autori izložbe su istoričar i asistent na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu mr Aleksandra Smirnov Brkić i viši kustos arheolog Muzeja Srema Jasmina Davidović.

Na izložbi će biti prikazano 40 predmeta vezanih za ranohrišćanski period, a posebnu zanimljivost predstavljaju replike nadgrobnih ploča koje se nalaze u posedu Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Replike četiri veoma značajna ranohrišćanska spomenika trajno će ostati na stalnoj postavci Muzeja Srema. Finansijsku podršku za ovaj projekat obezbedio je pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i kulturu Vojvodin

Stranački poljočuvari na mitrovačkim njivama

Njive i atare 23 sela mitrovičke opštine čuva samo osam poljočuvara iz Agencije za obezbeđenje „Predator“, kojoj grad za osmomesečne usluge plaća 2,9 miliona dinara, a čiji su vlasnici opštinski funkcioneri SNS.

Za nove čuvare iz gradske kase 2,9 miliona dinara

Meštani tvrde da je reč o sukobu interesa, a u ostalim mitrovičkim agencijama sumnjaju u namešten tender. Mada njihovi vlasnici, u strahu od gubitka poslova, nisu želeli javno da progovore, „Blic“ nezvanično saznaje da u gradu upravo „Predator“ drži monopol za pružanje usluga obezbeđenja u javnim preduzećima i ustanovama.

Niko ih još nije video

 

– Gajim pšenicu, kukuruz i soju i svake godine u jesen nakon berbe imamo isti problem. Paljevine i krađe kukuruza su uobičajena pojava. Dosad su iz svakog sela bila angažovana po dva-tri poljočuvara, a sada ih na njivama i ne vidim. Kako sam čuo, oni stižu iz grada, pa ne verujem da znaju gde je granica između kuzminskog i martinačkog atara, a gde državna zemlja – kaže Zoran Šojić iz Kuzmina.

Poljočuvarska služba bila je predmet oštre rasprave u mitrovičkom parlamentu i u vreme bivše vlasti na lokalu DS-DSS, kada su za sumu od 2,25 miliona usred zime bila angažovana 33 poljočuvara. Iz te sume, osim za plate, njima su 2011. godine bili kupljeni fotoaparati i uniforme. Tada su 33 čuvara sklopila ugovore o privremenim i povremenim poslovima s gradom.
Ove godine, međutim, poljočuvari nisu direktno plaćeni iz gradskog budžeta, već se za 2,9 miliona dinara angažuje posrednik, odnosno agencija za obezbeđenje.

– Prekinuta je dosadašnja praksa jer je broj zaposlenih u opštini na gornjem maksimumu. Zato s poljočuvarima nismo sklapali ugovore o privremenim i povremenim poslovima, već smo raspisali tender, odnosno javnu nabavku male vrednosti. Najpovoljniju ponudu dala je agencija „Predator“ i njoj su od aprila do 30. novembra povereni poslovi, tvrdi Vladimir Nastović (SNS), načelnik Gradske uprave za poljoprivredu.

Mada je budžetom grada Sremska Mitrovica predviđeno 14 miliona dinara za poljočuvarsku službu, Nastović uverava da je reč o 2,9 miliona. Iako je bilo govora da će u tu svrhu iz pokrajinskog budžeta biti dodato još 14 miliona, u gradu tvrde da te pare nisu stigle.

Vladimir Nastović

„Predator“ obezbeđuje „Srem-gas“, „Komunalije“, deo Fonda zdravstva i Fonda PIO, a donedavno je čuvao i Atletski stadion „Sirmijum“ i „Toplifikaciju“, mada je u tom preduzeću instaliran video-nadzor pa za fizičkim obezbeđenjem nije bilo potrebe. U drugim agencijama tvrde da za tender za poljočuvarsku službu nisu znali, te da se slični poslovi nameštaju kroz nabavke male vrednosti na kojima učestvuju tri poznate firme koje se dogovore koja će posao dobiti.

 

Pomozite razvoju našeg sajta Jarak.Net-klikom na sledeću reklamu:


– Kako je moguće da grad ponovo plaća troškove kupovine fotoaparata, mobilnih telefona i uniformi kada je sve to već jednom platio pre dve godine za 33 poljočuvara. I otkada grad plaća te troškove kada u ugovorima s drugim agencijama to pada na teret agenciji – komentariše vlasnik jedne mitrovičke agencije za obezbeđenje koji je želeo da ostane anoniman.