Pošumljavanje na obali Save

Članovi udruženja “Savski talas” iz Jarka su 13.aprila 2014.godine, na obali Save, lokacija “Blato”, posadili 23 sadnice kanadske topole.
Sadnice su dobijene na poklon od Zelene ekološke partije, posredstvom predstavnika za Srem, gospodina Ljubiše Atanackovića.

Podsećamo na bespravnu seču stabala u januaru 2014. Ta stabla su bila stara nekoliko desetina godina…
Na njihovom mestu i okolini smo posadili nova.

Bespravna seča stabala

Bespravna seča stabala u januaru 2014.

Ovim putem apelujemo na meštane Jarka da čuvaju drveće i da nemaju obzira prema onima koji ih uništavaju i seku.

Moramo raditi na očuvanju prirode svog sela i okoline, kako bi nam budućnost bila svetliija i čistija! 
Svi smo deo toga, bogati, siromašni, DSS-ovci, SNS-ovci, Šešeljevci, socijalisti ili demokrate, bosanci, sremci ili srbijanci….nabrajati se može do sutra.

Pred prirodom ne postoji podela. Svi smo isti. Delimo se samo na one kojima je stalo i na one kojima nije stalo. 

Svi smo deo Prirode i ona je deo svih nas. 
Ne zaboravite to!

 

 

 

 

Samodoprinos u Jarku

samodoprinos-sremske novine

Obaveštenje o usvajanju Samodoprinosa u Jarku, objavljeno u Sremskim novinama 6.12.2011.

Grupa građana  iz Jarka uputila je molbu predsedniku Mesne zajednice Jarak i članovima saveta, da u što kraćem roku sazove sednicu saveta.

Zainteresovani građani žele da pokrenu određena pitanja u vezi Odluke o uvođenju samodoprinosa na području MZ Jarak u period od 2012. do 2016. godine objavljenoj u Službenom listu grada Sremska Mitrovica br. 12/2013/.
Na sledećem linku se nalazi odluka , na stranama 18,19 i 20.

Zahtev je predat sekretaru Mesne zajednice 14.03.2014. godine i zaveden je pod brojem 062-2014.

zahtev za sastanak sa MZ-overen1

35 meštana Jarka je potpisalo zahtev za hitan sastanak sa predstavnicima MZ Jarak
(podaci su zamrljani zbog zaštite ličnih podataka)
Objašnjenje: 35 meštana je potpisalo zahtev za sastanak sa MZ i to je sasvim dovoljno.
Peticija protiv samodoprinosa je sakupila preko 700 potpisa meštana.

Arhuska konvencija

Šta je Arhuska konvencija?

Arhuska konvencija je usvojena 25. juna 1998. godine na IV Konferenciji „Životna sredina za Evropu“ u gradu Arhusu (Danska).

Arhuska konvencija

Arhuska konvencija

Narodna skupština Republike Srbije usvojila je Zakon o potvrđivanju Konvencije o dostupnosti informacija, učešću javnosti u donošenju odluka i pravu na pravnu žaštitu u pitanjima životne sredine (ratifikovana Arhuska konvencija) 12. maja 2009. godine ( „Sl. Glasnik RS – Međunarodni ugovori“, br. 38/09).

Odredbama člana 74. Ustava Republike Srbije („Sl. Glasnik RS“, br. 98/06), definisano je da svako ima pravo na zdravu životnu sredinu i na blagovremeno i potpuno obaveštavanje o njenom stanju, da je svako, a posebno Republika Srbija i autonomna pokrajina, odgovoran za zaštitu životne sredine, kao i to da je svako dužan da čuva i poboljšava životnu sredinu.

Kao međunarodni instrument zaštite životne sredine ova konvencija sadrži tri grupe pravila koja se odnose na:

  1. Pravo građana na dostupnost informacija;
  2. Pravo građana da učestvuju u donošenju odluka o životnoj sredini;
  3. Prava na pravnu zaštitu slučaju kada su prethodna dva prava povređena.

Zakon o potvrđivanju konvencije o dostupnosti informacija, učešću javnosti u donošenju odluka i pravu na pravnu zaštitu u pitanjima životne sredine (Preuzmite u PDF formatu)